Analiza: Rusija, Izrael, Turska, SAD - teorija zavjere ili...

američki i turski predsjednici, Barack Obama i Abdulah Gul

Mostar (RTM) - Analiza koja slijedi može nalikovati na teoriju zavjere, ali, s obzirom na opće stanje u svijetu, ekonomsku krizu, pitanje Irana te druge geostrateške odnose, zaključci koje ćemo iznijeti imaju realne osnove.

Svijet je posljednjih tjedana snažno zaokupilo pitanje bliskoistočnih odnosa poglavito pitanje Izreala i Palestine. Izrealci su po tko zna koji put krenuli u blokadu pojasa Gaze, a svjetske zemlje su svoju solidarnost s Palestinom ograničile na dopremu humanitarne pomoći. I upravo takva jedna bezazlena akcija u kojoj je turski brod dopremao pomoć Palestincima, pretvorila se u novi "diplomatski rat" i slanje "strateških" manje ili više prikrivenih poruka između velikih svjetskih sila koje su potvrdile određene teze na koje dobri poznavatelji svjetskih prilika već godinama upozoravaju. Naime, izraelski napad na turski brod u kojem je poginulo nekoliko turskih državljana svojevrsna je posredna poruka Turskoj zbog njezina približavanja Rusiji, ali i zbog postupne promjene politike prema arapskim zemljama za koje SAD drže da su izravna prijetnja njihovim interesima.

Današnja Turska zahvaljujući svojoj veličini, broju stanovnika i strateškom položaju predstavlja bitnu zemlju u kreiranju svjetskih poltičkih tokova. Dugi niz godina Turska je snažan saveznik Zapada i jamac američke strateške predosti na Bosforu i Bliskom Istoku. Posebno snažan doprinos američkim ratnim pohodima u ovom dijelu svijeta Turska je dala tokom ratova u Iraku i Afganistanu. No, posljednjih se godina situacija promijenila. Pod utjecajem konzervativnih snaga zaustavljeno je tursko približavanje EU, a poruke iz nekih demokršćanskih stranaka kako Turska, zbog dominatne islamske religije, ne može biti punopravana članica EU već imati samo povlašteni status,  još su više otvorile jaz između Unije i Turske. Ujedno ove poruke su potaknule i Tursku da ojača svoju ulogu u regionu, pronađe nove saveznike i na taj način se odmakne od politike EU koja se može sažeti u maksimu: "morate biti u savezu s nama i to onako kako mi kažemo i pod uvjetima koje mi diktiramo".

Istodobno sa zahlađenjem odnosa s zapadom, Turskoj se otvara novo tržište oporavljene Putinove Rusije koja je uz to gladna i saveznika i povratka u krug zemalja koje odlučuju o svjetskoj politici. Ruski kapital snažno je prisutan u Turskoj,a obje zemlje imaju sličnu viziju privrednog razvitka  kao i izbalansiran odnos prema zemljama Bliskoga istoka uključujući i Iran i Siriju.
  
Ako na ovaj način promatramo odnose u svijetu, onda je jasno da je teza, o poruci zapada Turskoj kroz izraelski raketni napad na turski brod, obranjiva. Dodatni argumenti su i događaji koji su uslijedili, a prije svih Putinov posjet Turskoj u kojoj je ruski premijer, uprkos protivljenju Izraela i njegovih saveznika, zatražio međnarodnu istragu o ovom napadu. Dodajmo da je i Turska glasala protiv pooštrenja sankcija Iranu u Vijeću sigurnosti UN-a što dodatno podupire tvrdnju o novim svjetskim savezništvima i novoj preraspodjeli utjecaja i moći u svijetu, a posebice na području Bliskoga istoka. (Vijesti.ba)