Zbog Rusije: SAD više nemaju izbora - moraju se vratiti u BiH i djelovati

Novi krug ruske moći: Medvedev, Tadić i Dodik (foto: Politika.rs)

Mostar (RTM) - Nedavna posjeta dvojice američkih visokih zvaničnika Bosni i Hercegovini Johna McCaina i Josepha Libermana te najava većeg angažmana SAD-a u našoj zemlji značajno su podigli razinu optimizma kod onih domaćih snaga koje vjeruje da BiH uz pomoć SAD-a može postati normalna zemlja. Iako ima i skeptika koji kažu da BiH više nije u fokusu Amerikanaca, razvoj geostrateških prilika u regionu i istočnoj Evropi ne ostavlja izbora SAD-u.

U svjetlu ukrajinskih izbora na kojima su pobijedile proruske snage predvođene Viktorom Janukovičem jasno je da ekspanzija ruskoga utjecaja raste i da SAD neće lako dopustiti da nova narastajuća snage Rusije proširi svoj puni utjecaj na Balkanu. S obzrim na ruske akcije u Aziji i potom Evropi (Ukrajina, Bjelorusija, Srbija) jasno je da će fokus ruskih poteza opet biti orijentiran na Balkan.

Podsjetimo, SAD i zapadni svijet su svojedobno svoj utjecaj proširile sve do granica Rusije - ruski "stanovi", Gruzija i Ukrajina dok je američka uporišna osnova na Balkanu za put na istok bila i više nego čvrsta. No, onda je uzvratila Rusija. Rusija je prvo spriječila već izvjesne izgradnje američkih vojnih baza u jednom od bivših sovjetskih azijskih "stanova" - Uzbekistanu te ojačala svoje vojno i ekonomsko prisustvo na tom području. Nakon toga je pobjedila u ratu u Gruziji, izazvala plinsku krizu pokazaujući Evropi svoju energetsku snagu te, zajedno sa Srbijom, dobila prve bitke za priznavanje odnosno nepriznavanje nezavisnosti Kosova.

Naime, suprotno očekivanju SAD-a, Kosovo, iako je faktički nezavisno od Srbije, još nije postalo članica niti jedne bitne međunarodne organizacije, a pokušaj priznavanja Kosova u UN-u neslavno je propao. Ujedno, ni sve članice EU nisu priznale nezavisnost Kosova što je diplomatska pobjeda Srbije, ali i Rusije, koja je u ovom slučaju držala srpsku stranu. Odlučujući utjecaj Rusije u Srbiji, bez obzira na umjerenu Vladu Borisa Tadića, demonstriran je 20. oktobra prošle godine kada je u povodu 65 godina od oslobođenja Beograda od fašizma u srbijansku prijestolnicu trijumfalno, uz najviše počati, ušetao ruski predsjednik Dimitri Medvedev.

Da SAD u Srbiji polako gubi dah svjedoči i otpor većine građana njezinu ulasku u NATO a što je donedavno bila gotova stvar. Gotova stvar je bila i američka potpora Miloradu Dodiku i uzvratni dokumenti premijera RS-a kojima je iskazivao punu opredijljenost manjeg bh. entiteta da se pridruži NATO-u. Danas Dodik pak priziva referendum za ulazak u NATO i to samo u RS-u istodobno ne birajući riječi divljenja prema novoj ruskoj snazi što je osobno posvjedočio prigodom nazočnosti Medvedeva već spomenutoj svečanosti 65 godišnjice oslobođenja Beograda. Kada ovome dodamo i odustajanje, pod ruskim pritiskom, razmještaja američkog raketnoga štita u Češkoj i Poljskoj te pobjedu proruskih snaga na izborima u Ukrajini onda je novi ruski krug moći zatvoren. Snažan naglasak našoj tezi da SAD nema izbora i da se mora vratiti u BiH i na Balkan daje i najava izgradnje ruske vojne baze na granici Srbije i Kosova. Ovim bi bazama, javljaju mediji iz regije, Rusija mogla dati konačni odgovor na širenje NATO-a na istok i uspostaviti nove, može se slobodno reći, "hladnoratovske" granice.

U slučaju da se preko RS-a i Dodika ostvari i prodor u BiH onda je pitanje dana kada će se i Crna Gora pridružiti novom ruskom bloku. Takav razvoj situacije SAD bi stavio u nevolju i ozbiljno ugrozio američke interese i stratešku prevlast SAD-a. Stoga je BiH, stanje u njoj i njezino priključenje NATO-u i EU od strateškog interesa za SAD i oni više nemaju izbora. Zato će se, izvjesno je, vratiti i djelovati. (Svevijesti.ba)